Čajetinski malinari: Slabiji rod, ali bolja cena

ČAJETINA-Proizvođači malina u opštini Čajetina ove godine su uglavnom imali manji rod nego prethodne sezone, ali je cena bila bolja, čime je taj manjak nadomešten.

Procenjuje se da na teritoriji opštine ima oko 40 hektara pod zasadima maline, i za većinu proizvođača uzgoj ovog jagodičastog voća predstavlja dodatni izvor prihoda, pored ostalih aktivnosti. Tako je i kod Željka Zečevića iz Sirogojna koji maline ima već 30 godina.

„U odnosu na prošlu godinu, ove godine sam imao za 30% manje malina. To je posledica prošle godine, jer su malo kasnije ostavljeni izdanci za ovu godinu i jer se nešto uopšte u godini desilo. Nisam jedini, i ostali proizvođači su se žalili. Ali, zadovoljni smo sa cenom pa u neku ruku može da se trpi. Bolje bi bilo da sam imao lanjski rod, jer prošle godine sam imao 5300kg a ove godine 3800kg, ali ne treba biti nezadovoljan,“kaže Zečević i iznosi svoje tumačenje zašto je ovogodišnja cena bila dobra:

foto.print screen

„Cena od 215 dinara je stvarno cena sa kojom kao proizvođač mogu da budem zadovoljan. Svi su prerađivači videli da je ove godine smanjen prinos maline, ja bar imam utisak. Što ne mora da znači da je nije bilo i politike, ko će znati u ovoj našoj Srbiji sve šta se dešava. Ja kao proizvođač već 30 godina radim, i iz godine u godinu približno isto, ali nisu ni godine iste jer se menja klima,“zaključuje poljoprivrednik iz zaseoka Mala u Sirogojnu i dodaje da je zadovoljan saradnjom sa otkupljivačem, jer je isplata redovna, a klasiranja retka.

Dobar otkup imala je i Jelica Milovanović iz Očke Gore koja sa porodicom obrađuje zasad površine 40 ari, sa višegodišnjim iskustvom:

„Dobro smo prošli, bilo je manje malina nego prošle godine, ali je cena bila dobra. Imali smo za oko tonu manje. Ova cena je zadovoljavajuća, jer mogu da se pokriju troškovi i isplate radnici. Maline imamo od 1996. godine, imali smo od osam do 10 ari, ali od 2011. smo proširivali i sada imamo 40 ari i to nam je sasvim dovoljno, da možemo da obradimo. Osim majke, svi smo zaposleni, i to nam je dodatni posao. Zadovoljni smo i sa otkupljivačima, imali smo sreću da svi otkupljivači budu korektni, i što se tiče plaćanja i otkupljivanja,“ističe Jelica Milovanović.

Zajedničko za malinare u selima na obroncima Zlatibora je da se radi o porodičnom poslu u koji su uključeni svi članovi domaćinstva, a dodatna radna snaga se angažuje uglavnom tokom berbe i to su najčešće komšije i rodbina. S obzirom na manji rod, u malinjaku Dobrile Aćimović iz Krive Reke ovog leta su radili samo članovi njene porodice.

„Maline imamo oko 25 godina. Prošle godine smo imali 3300 kg, a ove godine 2500 na površini od 20 ari. Desilo se da je bilo dosta suvih malina, znači da nisu izlistale u proleće. Cena je nadomestila taj manjak, u odnosu na prošlu godinu cena je odlična. Ova cena je odgovarajuća, jedne godine je bila preko 200 dinara, a ostalih godina je bila baš loša,“kaže Dobrila Aćimović i dodaje da je kod malinara u Krivoj Reci prinos uglavnom lošiji, ali je bio slučajeva da je i bolji od prošlogodišnjeg

foto.print screen

. Kako smo saznali, bolji rod u odnosu na prošlu berbu zabeležen je i kod pojedinih malinara u selima Šljivovica i Rudine.

Posle obavljene berbe, malinare očekuje još posla kako bi mladare pripremili za sledeću sezonu, i kako bi sadnice u dobroj kondiciji dočekale zimu jer dobra nega dovodi do smanjenja rizika od smanjenih prinosa. Iz Poljoprivredne stručne službe Užice poručuju da pravilna nega zasada nakon berbe od velike važnosti za za zdravstveno stanje i rodni kapacitet malinjaka za narednu sezonu. Malinari nakon berbe seku stare izdanke i uklanjaju iz zasada, a u slučaju potrebe vrši se primena registrovanih fungicida, akaricida ili insekticida.

Zaradu od malina ove godine je donela dobra cena, ali da je cena bila kao ranijih godina, sezona bi bila veoma neuspešna zbog slabijeg roda. S obzirom da smo razgovarali sa proizvođačima koji maline imaju od 20 do 30 godina, ni njihovo iskustvo im nije pomoglo da spreče lošiju situaciju u malinjacima. To sve govori koliko je voćarstvo nepredvidivo, jer su neizvesni uslovi, kako u prirodi, tako i na tržištu.

Zlatiborpress

You may also like...

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.