Vodeničari Tijana i Nenad iz Seče Reke (VIDEO)

KOSJERIĆ – Tijana Marić iz Kosjerića nastavila je porodičnu tradiciju bavljenja vodeničarskim zanatom. U objektu izgrađenom 1892. godine u selu Seča Reka zajedno sa partnerom Nenadom Rakićem proizvodi brašno od sopstvenog kukuruza.

Tijana je svojevremeno studirala francuski jezik, dok je Nenad odbojkaški trener. Odlučili su da se posvete starom zanatu po kojem je njen deda i danas poznat u njihovom kraju.

„Bila sam uporna, jer sam znala da je to proizvod koji se može prodati. Stari zanati odumiru, ali je činjenica da oni daju dobre proizvode. Sve stvari koje se rade ručno zaista imaju kvalitet“, kaže Tijana.

Dedina vodenica Kosjerić
Foto: ZooMUE

Kada su renovirali vodenicu na rečici Tmuši sve su uradili kako bi očuvali njen dotadašnji izgled. Kako bi u funkciji ostao kamen star koliko i sama vodenica Nenad je savladao tehniku tzv. podsecanja vodeničkog kamena, iako je ostalo veoma malo ljudi od kojih se ovaj posao može naučiti.

„Prave se kanalići na kamenu, gde zrno upadne kada se melje. Oni vremenom postanu plitki i tada vodenica slabije radi. Ovaj naš kamen se vrti brzinom od 80 obrtaja u minutu i može da dnevno samelje oko 80 kilograma brašna, u zavisnosti od jačine vode. Na ovom kamenu se mleo samo kukuruz, što znači da naše brašno ne sadrži gluten. Kukuruz kao žitarica na sadrži gluten i ne postoji mogućnost da se brašno kontaminira“, kaže Nenad.

Dedina vodenica Kosjerić
Foto: ZooMUE

Seju dve sorte kukuruza – beli osmak i crveni kukuruz, a rade i sa hibridnim belim. Uglavnom melju svoj kukuruz, a retko kao uslugu meštanima samelju i njihov.

„Tako se nekada živelo, ljudi su donosili kukuruz za sebe i za životinje da se samelje u vodenici, tako je radio moj deda. Ali, vodenice su bile mesto okupljanja i ja želim da sačuvam taj segment, da ljudi svrate na razgovor i da sednu na piće ili posluženje“, dodaje Tijana.

Dedina vodenica u Kosjeriću iz 1892. godine
Foto: ZooMUE

S obzirom na to da se potražnja za njihovim brašnom povećala, Tijana ii nenad su dogovorili i otkup kukuruza od par proizvođača. Kažu da se od ovog posla može pristojno živeti i da ne nameravaju da zarad većeg obima proizvodnje rizikuju pad u kvalitetu brašna.

You may also like...

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.