Bajinobaštanski stećci na listi svetske baštine

BAJINA BAŠTA – Stručnjaci  IKOMOS-a postili su u subotu Bajinu Baštu kako bi se uverili da li srednjovekovne nekropole sa stećciam u Perućcu i Rastištu ispunjavaju uslove da se nađu na UNESCO-voj listi svetske kulturne baštine.

steciČetiri bivše jugoslovenske republike – Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Hrvatska, udružile su snage kako bi srednjovekovne nadgrobne spomenike, poznate kao stećci, nominovale za upis na listu svetske baštine Uneska.
Proces nominacije stećaka započeo je u Sarajevu u novembru 2009. godine potpisivanjem pisma namere o zajedničkoj nominaciji predstavnika BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije.Ovom nominacijom predviđen je upis 30 reprezentativnih nekropola sa stećcima – 22 iz BiH, tri iz Srbije, tri iz Crne Gore i dve iz Hrvatske.
U Srbiji su to Mramorje u Perućcu, Mramorje u Rastištu u opštini Bajina Bašta i Grčko groblje, Hrte u opštini Prijepolje.
Bajinu Baštu i Nacionalni park Tara posetila je arheolog Sintija Daning stručnjak IKOMOS-a (ICOMOS, Međunarodni savet za spomenike i spomeničke celine).
Cilj posete je bila stručna procena kapaciteta budućih upravljača i stavova lokalnog stanovništva prema ovim spomenicima i samoj nominaciji. Dauning se na nominovanim lokalitetima sastala sa arheologom Majom Đorđević, koja je bila vođa projekta u Srbiji, Sanjom Kesić-Ristić, nacionalnim sekretarom IKOMOS-a, i predstavnicima opštine Bajina Bašta, opštinskih ustanova i JP „Nacionalni park Tara“ predvođenih Radomirem Filipovićem, predsednikom opštine, i Dragićem Karaklićem, v.d. direktorom NP Tara. 
Ekspert IKOMOS-a se na licu mesta interesovao za pitanja koja se odnose na: vlasništvo nad parcelama na kojima se nalaze stećci, planirani budžet, koja su očekivanja lokalne zajednice, koliko je atraktivna predložena nekropola i njeno okruženje, program turističkog razvoja.
 Ovo je praktično pretposlednji korak u procesu stavljanja na UNESKO-vu listu svetske kulturne baštine u kome IKOMOS i IKROM (ICCROM, Međunarodni centar za proučavanje očuvanje i restauraciju kulturnih dobara) sačinjavaju i predaju svoje izveštaje odboru za svetsku baštinu pri UNESKO-u. Upravljači će imati četiri meseca za ispravku eventualnih propusta nakon čega će u junu 2016. godine biti doneta odluka o upisu na Listu svetske baštine.

Stećci su monolitni spomenici koji se mogu naći širom današnje Bosne i Hercegovine i u delovima Srbije, Crne Gore i Hrvatske.Dosadašnji nalazi ukazuju na to da su se prvi put pojavili u drugoj polovini 12. veka, svojom prvom fazom koja traje tokom 13. veka, i da su mnogi isklesani i dekorisani u 14. i 15. veku, pre nego što se postepeno prestaju da se izrađuju u 16. veku.Oko 60.000 od 70.000 evidentiranih srednjovekovnih nadgrobnih spomenika (stećaka) je na oko 3.300 lokaliteta u Bosni i Hercegovini, oko 4.400 stećaka je u Hrvatskoj, oko 3.500 u Crnoj Gori i oko 4.100 u Srbiji. Razlikuju se dve osnovne grupe, ležeći i uspravni ili stojeći kameni monoliti.

ZooM

 

You may also like...

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.