Unapređenje energetske efikasnosti u javnim zgradama (VIDEO)

UŽICE – Predstavnici grada Užica, opština Bajina Bašta i Priboj i Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju GIZ potpisli su danas u Užicu Memorandum o razumevanju sa projektom „Energetska efikasnost u javnim zgradama“ u cilju zajedničkog delovanja na polju unapređenja energetske efikasnosti, razmene informacija i znanja.

U fokusu projekta jesu unapređenje regulatornog okvira u oblasti energetske efikasnosti, razvijanje alata za analizu ulaganja u obnovu škola, obuke domara i zaposlenih u školama i vrtićima, kao i jačanje kapaciteta jedinica lokalne samouprave u oblasti energetske efikasnosti u zgradarstvu.

Svjetlana Đokić, projektni menažer iz GIZ-a kaže da se proteklu deceniju radilo na kreiranju regulaturnog okvira u Srbiji i da je ona postala lider u smislu ostvarenog napretka, a sve to ne bi moglo bez implementacije lokalnih samouprava.

„Situacija nije nimalo bajna, ali nije ni beznadežna. Ako se pravilno pristupi ovaj temi i odaberu ekonomski opravdane mere ima nade. Nije samo dovoljno uložiti novac, već je potreban i domaćinski odnos prema objektima, da ljudi prepoznaju osnovne stvari, šta uraditi i koliko investirati“, rekla je Đokić.

Gradonačelnik Užica Tihomir Petković naveo je da energetska efikasnost zauzima važno mesto u strateškom planiranju i upravljanju gradom Užicem, kao sredstvo za ostvarivanje ušteda i poboljšanje kvaliteta životne sredine.

On je naveo da su ulozena su značajna sredstva u mere energetske sanacije javnih objekata kao i da se već pet godina sufinasiraju mere energetske efikasnosti u domaćinstvima.

„Saradnja sa GIZ -om je od velikog značaja i postićemo zajedničke značajne ciljeve u uštedi energije, smanjenje emisije ugljendioksida i unapredjenje komfora. Tehničkom podrškom koju će nam pružiti bićemo spreminiji da izvršimo prioritizaciju  investicija u javne zgrade, ali bićemo i spremniji za  koršćenje donatorskih sredstva“, rekao je Petković.

Predsednik opštine Bajina Bašta Radomir Filipović je rekao da je ta opština među prvima koje su počele  sa prelaskom sa fosilnih goriva na biomasu. On je naveo da Bajina bašta ima oko 50 objekata javne namene i na godišnje nivou gubi oko 40 miliona dinara.

„Do sada smo uspeli da uradimo devet objekata,  a posebno smo ponosni na rekonstrukciju OŠ „Rajko Pavićević“ i stacionara Doma Zdravlja. Rezultati kažu da je potrošnja u školi deset puta manja. Nastavićemo sa sređivanjem naših objekata kako bi još smanjili potrošnju energije“, rekao je Filipović.
Zamenik predsednika opštine Priboj Saša Vasilić naveo je da je saradnja sa GIZ-om počela još pre pet godina na projektu „Razvoja tržišta biomase u Srbiji“, a da je ta opština potpisala povelju o smanjenju emisije CO2 za 40 odsto do 2030. godine.

„Još 2016. godine u četiri javna objekta omogućili smo da se umesto uglja koristi pelet, a uporedo sprovodimo i mere energetske efiksnosti u javnim zgradama. Obnovili smo dečiji vrtić i osnovnu školu. Ove godine ćemo sanirati i zgradu opštinske uprave. Spajamo mere i na oba sektora nam je partner GIZ, a očekujem dobre rezultate i u okviru ovog projekta“, rekao je Vasilić.

Okrugli sto na kome je potpisan Memorandum i razgovarano o temema unapređenja energetske efikasnosti u javnom zgradama organizovali su Stalna konferencija gradova i opština i Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu, u saradnji i uz podršku projekta „Energetska efikasnost u javnim zgradama“ koji sprovodi  GIZ u bliskoj saradnji sa Ministarstvom rudarstva i energetike.

Miodrag Gluščević iz SKGO je naveo da je skup prilika i za promociju  platforme znanja o energetskoj efikasnosti.

„To je portal na kome pokušavamo da prikupimo sva dosadašnja saznanja i analize iz oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije koji će poslužiti jedinicama lokalne samuprave, naučnoj zajednici, istraživačima i državnim organima koji se na ozbiljan način bave pitanjima energetske efikasnosti u javnom sektoru, ali i građanima koji žele da unaprede svoja domaćinstva“, rekao je Gluščević.

Dušan Ignjatović sa Arhitektonskog fakulteta u Beogradu član je tima koji je radio na projektu „Tipologija škola i obdaništa“ gde su prikupljeni podaci u ovoj oblasti za 1800 škola i oko 800 obdaništa u Srbiji.

„Školstvo je u toj oblasti dugo bilo zanemareno, od 2000. godine je vršeno dosta intervencija, ali najčešće zamena prozora. Mi zagovaramo jednu celovitiju intervenciju, pogotovu u kontekstu obnovljivih izvora energije i sama edukacija dece o njima daje mnogo bolje rezultate. Već smo u situaciji da ono što je obnovljeno pre 20 godina moramo obnavljati“, rekao je Ignjatović.

Podršku u realizaciji ovog događaja pružio je i BioEn projekat, koji sprovodi Regionalna razvojna agencija Zlatibor i koja se već godinama bavi ovom tematikom.

You may also like...