Umetnici o požeškoj fabrici „Mladost“ – nekad šivara, danas kineski tržni centar

BEOGRAD-„Jutros već su drugi mladi“ naziv je izložbe u galeriji Remont u Beogradu, kolektiva „Mladost u šezdesetim“. Sedmoro umetnika iz Požege i Užica predstavljaju radove kojima je polazište lokalna tema sagledna kroz sudbinu jedne fabrike – tekstilne fabrike „Mladost“ u Požegi. Istražujući arhiv i nasleđe tog preduzeća, oni se u svojim radovima bave temama humanijeg i odgovornijeg društva.

foto.privatna arhiva

Požeška “Mladost” – jedna od najvećih fabrika tekstila na tržištu nekadašnje Jugoslavije. Do kraja osamdesetih imala je oko 1.200 radnika. U tri smene žene iz Požege i okoline, tada su stvarale tekstilne proizvode za jugoslovensko tržište i izvoz. Kraj 2007. godine fabrika je dočekala u dugovima i ubrzo je privatizovana. Nekadašnja “šivara” u prizemlju zgrade, danas – je kineski tržni centar.

Kolektiv radnica ove fabrike bio je početna inspiracija za umetnike kolektiva Mladost u šezdesetim.

„Želeli smo kroz fotografiju i video da se bavimo arhivom fabrike Mladost, prikupljanjem priča bivših radnica penzionerki, koje su radile u mladosti. Iz tog rada sa njima i arhive i različitih artefakata, koji se i danas čuvaju, otkrili smo građu koja je zahvalna za novu savemenu umetničku produkciju, koja može da se kontekstualizuje i u današnjem trenutku“, kaže kustoskinja Slađana Petrović Varagić.

Kroz priče o lokalnoj fabrici, navodi kustoskinja, umetnici su pokušali da proniknu u širi kontekst opštije slike i izvuku pouke.

foto.privatna arhiva

„To je za same radnice bio period razvoja, poleta, napretka, i one nikada nisu mogle verovati da ta fabrika može da prestane da radi i da se krene nekim civilizacijskim hodom unazad. I veliko je razočarenje kod te populacije jer su oni potpuno svesni žrtve koju su podneli. Njihove plate nikada nisu bile velike jer su se oni tokom čitavog radnog veka odricali za podizanje novih pogona, nabavku novih mašina, ali i izgradnju škola, domova zdravlja. A onda je proces demokratizacije društva bio toliko skup da je ta kompletna infrastruktura koju su te generacije izgradile prodat u bescenje“, dodaje kustoskinja.

Okruženje i sistem vrednosti u kojem danas živimo tera nas da preispitamo šta je to ranije bilo dobro, i kako da se danas izborimo za humanije, bolje, drugačije društvo, poručuju umetnici.

„Ceo rad sa ovom arhivom i fabrikom jeste ne samo da se podsetimo kako je to nekad bilo nego upravo da preistpitamo iz različitih uglova, izanaliziramo taj period, podsetimo i na dobre i na loše stvari iz tog perioda i nešto naučimo. I sam naziv izložbe, stih iz pesme Arsena Dedića, jeste neka vrsta ambivalencije. I ovaj stih može da bude seta, da vreme prolazi, i da više nismo mladi, ali i nada da su mladi ti koji će učiniti da društvo bude humanije“, objašnjava ona.

U okviru projekta “Mladost u šezdesetoj” realizovan je i istoimeni film, u produkciji Nezavisnog filmskog centra „Filmart“, i objavljena je foto-knjiga. Izložba u Remontu otvorena je do 2. jula.

Izvor.N1

You may also like...

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.