„Teško je biti mlekar bez dodatnih prihoda“ (VIDEO)

UŽICE – Teško je opstati u mlekarskoj prozvodnji ukoliko vam je to jedini izvor prihoda, smatraju članovi porodice Lazović iz zlatiborskog sela Alin Potok. Oni se desetak godina bave proizvodnjom i prodajom mleka, a smatraju da su im sigurniji prihodi od mlekara nego od pojedinačnih kupaca.

Lazovići imaju 14 muznih krava, koje prosečno na dnevnom nivou proizvedu 200 litara mleka. Uradili su sistem za mužu i kažu da su zadovoljni cenom mleka i saradnjom sa otkupljivačima, ali ističu da nije uvek bilo tako.

„Bili smo u situaciji da molimo otkupljivače ili da te teraju da tražiš vezu. Jedno vreme je koncentrat bio 38 dinara, a mleko 28. Pre par meseci je mleko bilo ko 50 dinara, ali cena je sada skočila“, kaže domaćin gazdinstva, Milan Lazović.

Kako bi ovaj posao imao isplativost, neophodno je da u proizvodni proces bude uključeno makar deset muznih krava, smatra Milan. Ali, uz ulaganja u mehanizaciju, stočnu hranu i gorivo, nekada ni to nije dovoljno.

„Primer je moj komšija, koji je imao 20 krava, ali se nije bavio drugim poslom i morao je sve da ih proda. Mi, koji smo imali dodatne poslove, uspeli smo da opstanemo“, dodaje Milan.

Napominje da mu je podrška sinova presudno uticala na odluku da istraje u ovom poslu. Jedan od njih, Aleksa, angažovan je za funkcionisanje mlekomata, koji su pre oko godinu dana pokrenuli na Zlatiboru.

„Nismo previše zadovoljni prodajom, ide oko 25 litara mleka, a kapacitet je 250 litara. Tokom sezone je bilo i do 40 litara, ali sada je slabije. Ipak, planiramo da drugi mlekomat postavimo u Užicu“, kaže Aleksa Lazović, koji ističe da je uvek želeo da se bavi poljoprivredom i da nastavi očev i dedin posao.

Mlekomat Lazovića na Zlatiboru
Foto: ZooMUE

Kao pioniri rada sa mlekomatom u Srbiji, kažu da su značajnu podršku imali kroz subvencije lokalnog privrednog društva Eko Agrar, kao i kroz olakšane papirološke procedure u lokalnoj samoupravi i resornom ministarstvu.

„Bez tih subvencija ne bismo mlekomat ni pokrenuli, jer je 12 hiljada evra prevelika suma za seosko domaćinstvo. Za carinu smo dali 2400 evra, jer se to vodi kao rashladni sitem, a ne kao sredstvo za poljoprivredu“, kaže Milan.

Od ovog posla Lazovići ne nameravaju da odustanu, jer veruju da će kriza sa hranom povećati interesovanje za organskom proizvodnjom. Nameravaju da prošire kapacitete, tako da su spremili još devet bokseva za krave.

You may also like...

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.