Problemi ivanjičkih sela sa divljim životinjama (VIDEO)
IVANJICA – Meštani ivanjičkih sela u poslednjih nekoliko sedmica suočavaju se sa povećanim aktivnostima divljih životinja, koje dovode i do štete na poljoprivrednim dobrima. Navode se različiti uzroci – od dobrog roda voća i nedostatka prirodnog plena u šumama do hranilišta beloglavih supova u novovaroškom kraju.
U zaseoku sela Katići čopor vukova sumnjiči se za smrt tri ovce i 11 lovačkih pasa. Prvobitno se verovalo da se radi o psima lutalicama, ali su kasnije zasede meštana i lovaca ukazale na aktivnost vukova.
„Primetio sam vuka u uglu dvorišta, mogu reći da mi nije bio svejedno. Uzimali smo majka i ja nešto da ga gađamo i oteramo, ali nas je on samo posmatrao, nije se nimalo uplašio“, kaže Marko Kurćubić, koji je susreo vuka.
Dobar prinos šljive navodi se kao glavni uzrok spuštanja divljih svinja u naseljena mesta, kao i povoljnije okolnosti za razmnožavanje, usled odsustva svinjske kuge. Malinjaci su bili privlačni srnama, dok su lisice i ranije u gradskim sredinama videle važan izvor hrane.
„Sve bašte su rodile, šljive je bilo u izobilju… Dolazile su srne i lisice, a divljim svinjama je posebno pogodovalo to što više nema svinjske kuge i sličnih bolesti koje su nekada, kada sa farmi odu u prirodu, nanosile nesagledive štete“, kaže lovac, Zoran Zarić.
U selu Bratljevo prekidi snabdevanja strujom su dugogodišnji problem. Nestanci su sve učestaliji, a navodno, za to su okrivljeni puhovi, koji pred zimsko mirovanje pojačavaju aktivnosti na traženju hrane i partnerki za razmnožavanje, što često rade i na dalekovodima.
„Meni je to sumnjivo, jer kako je moguće da svi puhovi u isto vreme odu na dalekovode?“, pita se Ilinka Popović iz Bratljeva.
Iz stručnih lovačkih službi ističu da nema potrebe za strahom meštana po sopstvene živote, jer i same životinje, bez obzira na to da li su predatorske vrste ili sitnija divljač, teže izbegavanju susreta sa čovekom.