Kako od zagađenja zaštititi reku Lim od Plavskog jezera do ušća u Drinu
PLAV-Od jedne od najčistijih reka, Lim je danas, celim svojim tokom kroz tri države, jedna od najzagađenijih reka Evrope. Stoga su predstavnici svih opština Crne Gore, Srbije i Republike Srpske, predstavnici nadležnih ministarstava i ekolozi, u Plavu, u Crnoj Gori, razgovarali kako zaštiti Lim, od Plavskog jezera do ušća u Drinu.
Samo kroz nenaseljen deo sliva, Lim je tirkizan i razigran, tamo gde mu se približio čovek prepoznatljiv je po plutajućem otpadu, zajedničkoj sramoti žitelja opština u Polimlju sve tri države.
Na put dug 219 kilometara, do ušća u Drinu, Lim kreće kao otoka Plavskog jezera, kreće čist i nezagađen i da zna šta ga čeka nizvodno, verovatno bi poželeo da je reka ponornica.
“Kad se tiče Plava i Andrijevice, u samo dvije opštine, registrovano je ukupno 14 deponija, a kad se tiče Bijelog Polja – 46!”, upzorava Almer Mekić iz NVO Euromost iz Bijelog Polja.
Stoga i ne čudi što je iz Potpećkog jezera kod Priboja zimus izvađeno 15 hiljada kubika smeća koje je Lim pokupio usput, a zaustavila lančanica da ne ugrozi rad hidroelektrane.
Prioritet je, složili su se učesnici Konferencije o zaštiti Lima u Plavu, izgradnja regionalne sanitarne deponije na severu Crne Gore i stalna briga o Limu u svakom delu njenog toka uz podršku nadležnih ministarstava.
“Mora se uraditi na čišćenju korita od sprudova i zaštiti u tom dijelu, a naravno i nesavesno odlaganje smjeća pored rijeke Lim”, smatra Vuko Todorović, predsednik Opštine Berane, a Boris Mrdović, predsednik skupštine Opštine Priboj dodaje: „ Da svako pokuša da na adekvatan način izradi lančanice kako bi zaštitili niz pojas Lima plutajući otpad”
“Moramo i edukovati naš narod, moramo i voditi računa da se obezbede kontejneri, da se obezbedi da taj narod ima gde da stavi to smeće”, smatra Dragoljub Bogdanović načelnik Opštine Rudo u Republici Srpskoj.
“Da zajedno nastupimo sa tim projektima prema međunarodnim pristupnim i predpristupnim fondovima EU, gde je snaga tri države neuporedivo, neuporedivo veća od snage jedne ili pet opština”, kaže Vladimir Joković, potpredsednik Vlade Crne Gore za ekonomski sistem.
I stroža kaznena politika je jedna od mera zaštite Lima i pri zaštiti zemljišta od erozije i ilegalne eksploatacije šljunka koji itekako utiče na biodiverzitet reke.
Nataša Milivojević saradnik Svetske organizacije za zaštitu prirode, VVF Adria ističe: „Ono što je interesantno da smo mi u prethodnom periodu sprovodili detaljne hidrobiološke analize i utvrdili smo da prisustvo endemske vrste ribe svetlice.”
Ima je i u crnogorskom i srpskom slivu, i da ne ostanemo bez nje dogovorene mere traže i hitno sprovođenje.
RTS