Kako funkcioniše tečno drvo,algama protiv zagađenja

Instalacija „Likvid 3”, odnosno urbani foto-bioreaktor „tečno drvo”, mesečno očisti u proseku oko hiljadu kubnih metara vazduha.

„Tečno drvo” u kojem mikroalge zagađen vazduh pretvaraju u dobar. Za sada su postavljena tri „tečna drveta” – ispred Opštine Stari grad, na Terazijama i u Užicu, ali se o ovom izumu „naše pameti” čulo i u mnogim zemljama i na različitim kontinentima.

– Ideja je počela da se razvija 2018. godine, a mi smo se ubrzo prijavili na poziv programa „Urbani razvoj otporan na klimatske promene” u Srbiji. Od 120 aplikacija oni su izabrali 11 za finansiranje, a naš projekat je na kraju dobio nagradu za najbolju inovaciju. Osnovu celog projekta „nose” eukariotske mikroalge, odnosno alge koje liče na biljke. Ove mikroalge vezuju ugljen-dioksid iz vazduha i prerađuju ga u kiseonik, ali i za sebe vezuju PM čestice, odnosno čestice sitne prašine koje u gradskim sredinama prave i najviše problema. Iz tih PM čestica alge u sebe „upijaju” teške metale – olovo, kadmijum, hrom, aluminijum… i tako čiste vazduh. Uz pomoć algi ova instalacija očisti u proseku oko hiljadu kubnih metara vazduha mesečno – objašnjava dr Ivan Spasojević sa Instituta za multidisciplinarna istraživanja Univerziteta u Beogradu.

Foto.ZooMUE

„Tečno drvo” „sadi” se na onim mestima gde ne postoji mogućnost za formiranje drvoreda ili travnjaka. To su pešačke zone, gde se kreće veliki broj sugrađana i gde zbog popločavanja ne postoji mogućnost sadnje ni drveća ni travnjaka, zatim na mestima gde ima mnogo podzemnih instalacija ili gde su velika zagađenja.

– Prednost mikroalgi je što dobro podnose zagađenje. Alge se stavljaju u običnu vodu sa česme, razvijaju mesec dana, a nakon toga se menja oko 95 odsto vode i kulture. Tih pet odsto algi i vode što ostane započinje novi ciklus. Korišćenjem „tečnog drveta” prečišćava se vazduh, a izbačene mikroalge i voda mogu da se koriste kao đubrivo – kaže Spasojević.

On naglašava da instalacija u proseku može da očisti vazduh kao odraslo drvo starosti oko dvadeset godina ili kao dvesta kvadrata travnjaka.

Ova instalacija nije skupa, košta kao izgradnja „pametnih” klupa. S tim što se ovde dobije i „pametna” klupa, odnosno mesto gde može da se odmori i istovremeno napuni mobilni telefon, ali i prečisti vazduh. Gradi se od materijala koji mogu da se recikliraju, od čelika i stakla, a ima i solarni sistem za snabdevanje energijom.

– Uređaj bez problema radi u svim godišnjim dobima osim zimi, kada ga priključujemo na elektromrežu. Ove mikroalge koje mi koristimo rastu na temperaturama od pet do 45 stepeni Celzijusa. Da ne bi došlo do njihovog smrzavanja, mi dogrevamo sistem. I tada je potrošnja energije minimalna. Bilo je predloga da „Likvid 3” gasimo u tom periodu, ali je zimi njegova upotreba i najvažnija jer nema zelenila, četinari ne podnose zagađenje, a listopadno drveće nema lišća. Zbog toga smo odlučili da budemo zelena oaza koja će da prečišćava vazduh – kaže Spasojević.

O ovom „drvetu algi” napravljeno je više snimaka i priloga u svetskim medijima, a priča o njemu pojavila se i na društvenim mrežama. Prema proceni, svaki treći, četvrti Amerikanac na društvenim mrežama i u medijima čuo je za „Likvid 3”.

– Neki „instagram” profili koji imaju stotine miliona pratilaca objavili su priču o „tečnom drvetu”. To je i najvažniji efekat ovog projekta – probudili smo pažnju javnosti i u vezi sa zagađenjem i u vezi sa alternativnim konceptima ozelenjavanja. To je dovelo i do komercijalnog interesovanja pa nas je do sada kontaktiralo oko 500 kompanija širom sveta. Najviše su zainteresovane kompanije sa Bliskog istoka. Oni imaju dvostruki problem – i sa zagađenjem i sa održavanjem zelenih površina, što je tamo izuzetno skupo. Osim njih, javljale su se i firme iz Španije, Velike Britanije, Švajcarske, Nemačke, ali i iz Brazila, SAD, Australije… – navodi Spasojević.

Ovaj projekat podržao je Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, uz finansijsku podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF) i opštine Stari grad.

Politika

You may also like...

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.