Ćilim sa Peštera „putuje“ u Unesko (VIDEO)

SJENICA – Ćilimarstvo u sjeničkom kraju ima viševekovnu tradiciju i nekada je bilo jedan od pokazatelja imućnosti. Danas, sjeničko-pešterski ćilim sa motivima devojačkog kola i sandžačkog proleća bi mogao da se,  pored pirotskog i staparskog, nađe na Uneskovoj listi svetske kultrune baštine. 

Tkanje ćilima u sjenički kraj došlo je preko Turaka iz Persije. U svakoj kući je zaživelo, jer su domaćinstva imala veliku količinu sirovine, vune od sjeničke ovce pramenke, a žene jedva čekale da rade. Tako se i Sadija Totić već sa sedam godina uz bake i majku upoznala sa tkanjem.

„Četrdeset godina tkem, koliko sam izatkala ćilma prekrila bih jedno brdo“, hvali se Sadija.

Sadija je jedna od retkih žena koja danas tke. Nakon što poradi sve poslove na domaćinstu, seda za vertikalni razboj i izjedna, dvonitnom tehnikom i čvorovanjem niže šare karakteristične za sjeničko-pešterski ćilim, sa resama i bez njih.

„Imam svoju vunu, boje sama obojim, znam šare napamet, a zavisi i od naručioca i mustre da li radim đulove, bombice, tablju, a mogu i po šemi da radim. Od sedam do deset dana mi treba za jedan ćilim“, priča Sadija.

Iz udruženja „Sjenički ćilim“ biju decenijsku borbu da očuvaju ovaj ćilim koji je 60-tih godina proslog veka bio tražen širom Evrope. Danas je on upisan u Nacionalni registar kulturne baštine. Upućna je inicijativa  Etnografskom muzeju u Beogradu za njegovu zaštitu, pa bi mogao da se nadje na Uneskovoj listi svetske kulturne baštine.

„To je ćilim karakterisitičan, jer ima dva lica, a ne lice i naličje i prvi motivi su obično bili geometrijski. Kasnije zbog uticaja pešterskih livada i polja rađeni su cvetni dezeni, pa je zato naš ćilim prepoznatljiv“, kaže Indira Kuburović, predsednica udruženja „Sjenički ćilim“.

Sadija će preneti znanje unukama

U sjeničkom kraju, vrlo malo žena danas izrađuje ćilime, uglavnom po narudžbini ili za sajmove. Nadaju se ako se pročuje za njega, da će biti traženiji, a da će se možda i omladina odlučiti da nauči tkanje i otrgne od zaborava šare sa pešterske visoravni.

„Još nikome nisam prenela svoje znanje, al’ evo, ako Bog da, naučiću unuke kad porastu“, poručuje Sadija.

You may also like...

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.